Savjet knjigovođe

Česta pitanja poduzetnika, općenito o ustrojstvu poslovanja, obračunima raznih naknada te propisima.

F.A.Q.

Česta pitanja poduzetnika

Djelatnik je u samoizolaciji zbog zaraze COVID-19, kako mu obračunavate plaću?

Ako djelatnik dostavi doznaku za bolovanje koja ima šifru bolovanja D0 (izolacija) onda ću Vam poslati za njega prosjek bolovanja zadnjih 6 mjeseci (ER-1 obrazac) i on će to zajedno sa doznakom dostaviti na HZZO. Naime, za te dane od Vaše tvrtke ne ide isplata plaće nego mu taj dio refundira HZZO.

Planiram zaposliti djelatnika koji je mlađi od 30 god., koje su prednosti?

Nažalost, od 01.01.2025. godine mlade osobe više nisu oslobođene od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje. Međutim, poslodavci koji sklapaju ugovor o radu s osobom koja se prvi put zapošljava na neodređeno vrijeme, bit će oslobođeni od plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje na razdoblje od jedne godine. Uvjet je da osoba prethodno nije imala sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme ni s jednim prethodnim poslodavcem.

Zaposlenik je radio na ugovor na određeno vrijeme od 01.01.-31.03. Ugovor je istekao i radnik odlazi u drugu firmu. Ima li pravo na godišnji?

Da, radnik ima pravo na 3/12 god. odmora. Ako nije bilo mogućnosti da iskoristi dane godišnjega onda ćemo odraditi isplatu godišnjeg odmora za te dane na plaći za ožujak.

Molim pomoć, koju klauzulu za oslobođenje pdv-a stavljamo na izlazni račun kada je u pitanju građevinska usluga?

Radi se o tuzemnom prijenosu porezne obveze koji je reguliran člankom 75. stavak 3 Zakona o PDVu. Znači, dodate klauzulu „Prijenos porezne obveze na naručitelja temeljem članka 75, stavak 3 Zakona o PDV-u“. Svakako prije provjeriti dali je naručitelj u sustavu PDV-a.

Pozdrav, poduzeće je isplaćivalo vlasniku pozajmicu u 2020.godini, koju kamatu obračunavamo?

Kada trgovačko društvo daje pozajmicu fizičkim osobama, bilo svojim radnicima ili vlasnicima primjenjuju se propisi o oporezivanju dohotka sukladno čl.21 Zakona o porezu na dohodak. Kamatna stopa na zajmove fizičkim osobama iznosi 2%.

Pozdrav, djelatnik nam nije dolazio na posao od 01.04. do 12.04., a 12.04. mu ističe ugovor o radu na određeno, dali mu obračunavate za te dane plaću?

Obračun doprinosa je obavezan (na minimalnu osnovicu) za taj broj dana, obračunati go ako ima, a ostale dane koje nije bio nazočan kroz isplatu neta vratiti na tvrtku, a u evidenciji zavesti kao neopravdani izostanak.

Kako zaposliti studenta ?

Sve detalje studentskog rada definira Zakon o obavljanju studentskih poslova. Prema zakonu, studentske poslove može obavljati isključivo osoba koja je student. Važan je preduvjet da student nema zasnovan radni odnos ili ne obavlja samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva. Bitno je da se student prijavi u Student servis koji će mu izdati studentski ugovor(prije početka obavljanja posla). Poslodavac po primitku Studentskog ugovora, a prije početka obavljanja posla, obavezno popunjava potrebne podatke definirane Ugovorom. Nakon obavljenog posla ili na kraju obračunskog razdoblja poslodavac popunjava sve tražene podatke, a potom Student svojim potpisom potvrđuje obračun. Uvjet je da ukoliko je poslodavac poslovno uvjetovanim otkazom otkazao Ugovor o radu sa radnikom, tada šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu ne smije za tu vrstu posla sklopiti ugovor o obavljanju studentski poslova sa studentom. Ovjereni Ugovor se dostavlja Student servisu i oni na temelju Ugovora ispostavljaju račun. Poslodavac uplaćuje sredstva po računu, a Student servis nakon primitka uplate isplaćuje naknadu studentu.

Molim Vas pomoć, otvorio bih obrt, što je sve potrebno i koliko dugo traje postupak otvaranja?

Otvaranje obrta je vrlo jednostavno i traje svega nekoliko dana. Nadležnom Uredu za gospodarstvo predaje se Prijava (obrazac RL-1, RL-2, RL-3) za registraciju obrta (Ured za gospodarstvo na području na kojem će biti sjedište obrta). Prijava sadrži osnovne podatke (ime i prezime, prebivalište), podatke o djelatnosti obrta (prema NKDu), datum početka poslovanja, sjedište, naziv obrta, stručnoj spremi itd. Nakon toga nadležan Ured za gospodarstvo izdaje Rješenje o upisu obrta u obrtni registar. Također, morate napraviti svoj žig i otvoriti u banci žiro – račun (potrebno priložiti kopiju Rješenja o otvaranju obrta). Nakon otvaranja obrta, poslovnog žiro računa te dobivanja Obrtnice potrebno je izvršiti prijavu obrta u poreznoj upravi, nadležnoj prema sjedištu društva, te priložiti sljedeće: 1. obrasce RPO 2. kopiju rješenja o otvaranju obrta i otvaranja poslovnog računa u banci 3. ugovor o najmu prostora za poslovanje. Nakon toga prijava na Mirovinsko osiguranje. Prilikom prijave HZMO-u potrebno je priložiti: • Tiskanica M-11P (Prijava o početku poslovanja obveznika plaćanja doprinosa • Tiskanica M-1P (Prijava o početku osiguranja) • Obrazac M-2P i M-12P • Tiskanica SOD (samostalni obveznik doprinosa) u 2 primjerka • Preslika osobne iskaznice • Preslika rješenja o početku poslovanja obrta • Preslika potpisnog kartona u banci • Preslika potvrde o OIB-u • Potvrda o radnom stažu Obrt je moguće prijaviti u sustav mirovinskog osiguranja i preko elektroničkog sustava e- Mirovinsko.

Može li se registracija obrta ostvariti i putem Interneta ?

Može, korištenjem usluge e-obrta koji je sastavni dio sustava e-Građani, te omogućuje brže I jednostavnije postupke, bez potrebe osobnog dolaska u ured državne uprave, odnosno urede Grada Zagreba. Kroz e-Obrt može se upisati novi obrt i to obrt sa definiranim datumom početka obavljanja djelatnosti, obrt bez početka rada i sezonski obrt, a mogu se upisati i promjene podataka tijekom poslovanja obrta.

Kada se ulazi u sustav PDV-a ?

Konačno je u Izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2025. godine, utvrđen NOVI prag za izlazak / ulazak u sustav PDV-a. Za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja 2025. godine primjenjivat će se prag isporuka dobara i usluga u svoti od 60.000,00 €. To znači da samo oni porezni obveznici koji su taj prag prešli u prosincu 2024. godine trebaju ući u sustav PDV-a od 1. siječnja 2025. godine jer je tijekom 2024. godine prag iznosio 40.000,00 €.

Pitanje, molim Vas da mi pojasnite kako mogu izaći iz sustava PDV-a

Porezni obveznik koji je tijekom 2024. bio upisan u registar obveznika PDV-a po sili zakona jer je obavio isporuke u vrijednosti većoj od 40.000,00 eura, može do 15. siječnja 2025. podnijeti zahtjev za izlazak iz registra obveznika PDV-a, pod uvjetom da u 2024. nije obavio isporuke u vrijednosti većoj od 60.000,00 eura.
Naravno, porezni obveznici koji su u registar obveznika PDV-a do 31.12.2024. ušli dobrovoljno ne mogu izaći iz registra obveznika PDV-a sve dok ne istekne razdoblje od tri godine obveznog boravka u registru obveznika PDV-a.

Molim Vas da mi pojasnite, kako poslujemo sa gotovinom koliki smije biti blagajnički maksimum tj kada trebamo gotovinu položiti na račun?

Od 3. siječnja 2024. godine obveznici fiskalizacije, ovisno o veličini, mogu odrediti blagajnički maksimum najviše do svota koje su propisane Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 1/24.).
Nove najviše svote blagajničkog maksimuma, sukladno izmijenjenom čl. 41.f. st. 2. Pravilnika o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 146/12. – 1/24.), su:
• za mikro subjekte i fizičke osobe do 2.000,00 €
• za male subjekte do 7.000,00 €
• za srednje subjekte do 12.000,00 € i
• za subjekte koji prelaze mjerila koja određuju malo gospodarstvo do 15.000,00 €.
Za poduzetnike određene veličine moguće je propisati i veće blagajničke maksimume u cjelini i po pojedinim poslovnim prostorima. U skladu s člankom 28. Zakona o fiskalizaciji, obveznik fiskalizacije je dužan gotov novac iznad visine određenog blagajničkog maksimuma, primljen tijekom dana po bilo kojoj osnovi, uplatiti na svoj račun otvoren kod banke istog dana, a najkasnije idućeg radnog dana. Iz ove odredbe proizlazi da nije propisana obveza pologa cijelog dnevnog utrška na bankovni račun niti polaganje gotovine na bankovni račun svakog dana. Bitno je pologe iz blagajne na bankovni račun raditi na način da iznos novca u blagajni na kraju radnog dana nikada ne prelazi blagajnički maksimum.“

Imate dodatna pitanja?

Javite nam se i rado ćemo proći vašu poslovnu situaciju i pronaći najbolje rješenje!