Savjet knjigovođe

Ako djelatnik dostavi doznaku za bolovanje koja ima šifru bolovanja D0 (izolacija) onda ću Vam poslati za njega prosjek bolovanja zadnjih 6 mjeseci (ER-1 obrazac) i on će to zajedno sa doznakom dostaviti na HZZO. Naime, za te dane od Vaše tvrtke ne ide isplata plaće nego mu taj dio refundira HZZO.

Ukoliko zaposlite djelatnika mlađeg od 30 godina oslobođeni ste u razdoblju od 5 godina plaćati doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 15%, doprinos za zaštitu zdravlja po stopi od 0,05 % te doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7%. Uvjet je da se sa mladom osobom sklopi ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Također, bitno je da poslodavac već prije nije imao sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme sa tom istom osobom.

Da, radnik ima pravo na 3/12 god. odmora. Ako nije bilo mogućnosti da iskoristi dane godišnjega onda ćemo odraditi isplatu godišnjeg odmora za te dane na plaći za ožujak.

Radi se o tuzemnom prijenosu porezne obveze koji je reguliran člankom 75. stavak 3 Zakona o PDVu. Znači, dodate klauzulu „Prijenos porezne obveze na naručitelja temeljem članka 75, stavak 3 Zakona o PDV-u“. Svakako prije provjeriti dali je naručitelj u sustavu PDV-a.

Kada trgovačko društvo daje pozajmicu fizičkim osobama, bilo svojim radnicima ili vlasnicima primjenjuju se propisi o oporezivanju dohotka sukladno čl.21 Zakona o porezu na dohodak. Kamatna stopa na zajmove fizičkim osobama iznosi 2%.

Obračun doprinosa je obavezan (na minimalnu osnovicu) za taj broj dana, obračunati go ako ima, a ostale dane koje nije bio nazočan kroz isplatu neta vratiti na tvrtku, a u evidenciji zavesti kao neopravdani izostanak.

Sve detalje studentskog rada definira Zakon o obavljanju studentskih poslova. Prema zakonu, studentske poslove može obavljati isključivo osoba koja je student. Važan je preduvjet da student nema zasnovan radni odnos ili ne obavlja samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva. Bitno je da se student prijavi u Student servis koji će mu izdati studentski ugovor(prije početka obavljanja posla). Poslodavac po primitku Studentskog ugovora, a prije početka obavljanja posla, obavezno popunjava potrebne podatke definirane Ugovorom. Nakon obavljenog posla ili na kraju obračunskog razdoblja poslodavac popunjava sve tražene podatke, a potom Student svojim potpisom potvrđuje obračun. Uvjet je da ukoliko je poslodavac poslovno uvjetovanim otkazom otkazao Ugovor o radu sa radnikom, tada šest mjeseci od dana dostave odluke o otkazu ugovora o radu ne smije za tu vrstu posla sklopiti ugovor o obavljanju studentski poslova sa studentom. Ovjereni Ugovor se dostavlja Student servisu i oni na temelju Ugovora ispostavljaju račun. Poslodavac uplaćuje sredstva po računu, a Student servis nakon primitka uplate isplaćuje naknadu studentu.

Otvaranje obrta je vrlo jednostavno i traje svega nekoliko dana. Nadležnom Uredu za gospodarstvo predaje se Prijava (obrazac RL-1, RL-2, RL-3) za registraciju obrta (Ured za gospodarstvo na području na kojem će biti sjedište obrta). Prijava sadrži osnovne podatke (ime i prezime, prebivalište), podatke o djelatnosti obrta (prema NKDu), datum početka poslovanja, sjedište, naziv obrta, stručnoj spremi itd. Nakon toga nadležan Ured za gospodarstvo izdaje Rješenje o upisu obrta u obrtni registar. Također, morate napraviti svoj žig i otvoriti u banci žiro – račun (potrebno priložiti kopiju Rješenja o otvaranju obrta). Nakon otvaranja obrta, poslovnog žiro računa te dobivanja Obrtnice potrebno je izvršiti prijavu obrta u poreznoj upravi, nadležnoj prema sjedištu društva, te priložiti sljedeće: 1. obrasce RPO 2. kopiju rješenja o otvaranju obrta i otvaranja poslovnog računa u banci 3. ugovor o najmu prostora za poslovanje. Nakon toga prijava na Mirovinsko osiguranje. Prilikom prijave HZMO-u potrebno je priložiti: • Tiskanica M-11P (Prijava o početku poslovanja obveznika plaćanja doprinosa • Tiskanica M-1P (Prijava o početku osiguranja) • Obrazac M-2P i M-12P • Tiskanica SOD (samostalni obveznik doprinosa) u 2 primjerka • Preslika osobne iskaznice • Preslika rješenja o početku poslovanja obrta • Preslika potpisnog kartona u banci • Preslika potvrde o OIB-u • Potvrda o radnom stažu Obrt je moguće prijaviti u sustav mirovinskog osiguranja i preko elektroničkog sustava e- Mirovinsko.

Mali poduzetnici, koji nisu obveznici PDV-a, a koji tijekom godine isporuče dobra i usluge vrijednije od tristo tisuća kuna, postaju obveznici PDV-a. Dužni ste u roku od petnaest dana o tome obavijestiti Poreznu upravu.

Za izlazak iz sustava PDV-a, kao i kod ulaska u sustav PDV, prag je isti. To znači da se primjenjuje svota prometa kao temeljni kriterij (300.000,00 kuna bez PDV-a), a pritom je važno je li porezni obveznik ušao u sustav PDV-a dobrovoljno ili po sili zakona jer, ako je u sustav PDV-a ušao dobrovoljno prema već navedenom članku 90. stavak 3. Zakona, ne može iz sustava PDV-a izaći tri kalendarske godine.

Za većinu poduzetnika propisano je da iznos blagajničkog maksimuma ne može biti veći od 10.000 kuna. Za poduzetnike određene veličine moguće je propisati i veće blagajničke maksimume u cjelini i po pojedinim poslovnim prostorima. U skladu s člankom 28. Zakona o fiskalizaciji, obveznik fiskalizacije je dužan gotov novac iznad visine određenog blagajničkog maksimuma, primljen tijekom dana po bilo kojoj osnovi, uplatiti na svoj račun otvoren kod banke istog dana, a najkasnije idućeg radnog dana. Iz ove odredbe proizlazi da nije propisana obveza pologa cijelog dnevnog utrška na bankovni račun niti polaganje gotovine na bankovni račun svakog dana. Bitno je pologe iz blagajne na bankovni račun raditi na način da iznos novca u blagajni na kraju radnog dana nikada ne prelazi blagajnički maksimum.